Медиуми
Што значи „дезинформација“?
Неточна или измамлива информација што се шири намерно за да заблуди.
Некој измислува изјава на јавна личност и ја објавува како вистинска за да влијае врз читателите.
Лабунишки Мудрости Utorak 17.11.2026
✍️ Jakub Kazimoski
Stari Labuništani su živjeli od svog rada. U brojnim porodicama, obaveze su se dijelile još večer prije. Glava kuće određivao je ko će šta raditi narednog dana: neko da se brine o stoci, neko da donese drva, neko da ide na pijacu. Dio članova je bio na zarađivanju i na taj način doprinosili su izdržavanju porodice.
Posla je bilo za sve — i za mlađe i za starije, svaki prema svojoj snazi i mogućnosti. Žene su uglavnom preuzimale domaće obaveze i svakodnevnu brigu o pripremi obroka za brojne porodice. Tokom proljeća, ljeta i jeseni radilo se i prikupljalo ono što je potrebno kako bi se zima dočekala bolje pripremljena i lakše prošla.
U mnogim kućama živjelo se skromno, sa približno jednakim životnim standardom. Hljeb koji se stavljalo na trpezu bio je plod mnogih ruku i zajedničkog rada. Zato se znala njegova vrijednost i pazilo se da se sačuva ono što je stečeno.
Nije se smjelo bacati ostatak hrane. Još od malih nogu djeca su se vaspitavala da, ako nađu komad hljeba na putu, treba da ga podignu, poljube i ostave na čistom mjestu, gdje će ga ptice moći pojesti. Kroz takve postupke učila su se poštovanju prema Božjim blagodatima i prema trudu uloženom u svaki zalogaj.
Kad bi dječaci došli do doba za ženidbu, a djevojke za udaju, sklapali su se brakovi, najčešće između porodica u selu, iako su nevjeste dolazile i iz susjednih sela. Sa proširenjem porodice rasle su i potrebe, pa je svaka generacija razmišljala kako da sebi i svojoj djeci obezbijedi bolji život.
Kod nekih se javljala želja za većom zaradom i udobnijim životom. Vrijedni i sposobni domaćini, s mukom, strpljenjem i umijećem, uspijevali su ostvariti svoje planove. Njihov uspjeh bio je radost za kuću, jer od njega je korist imala cijela porodica.
No bilo je i onih koji su već imali dobre uslove za rad i zaradu u porodičnom domaćinstvu. U njihovoj kući se radilo i živjelo bolje nego u mnogim drugim porodicama. Ipak, gledajući kako drugi odlaze na rad u inostranstvo ili počinju drugačiji posao, počinjali su misliti da će i sami na taj način lakše doći do veće zarade.
Gledali su tuđu zaradu, a malo su znali o odricanjima, neizvjesnostima i godinama provedenim daleko od svojih. Poneseni željom da što prije postignu isto, nisu uvijek dobro procjenjivali svoje sposobnosti i uslove koji su ih čekali. Tako, i bez veće životne potrebe, odlučivali su da ostave siguran posao i odu od kuće.
Glava kuće, koji ih je dobro poznavao i stanje u kući, prije odlaska bi ih savjetovao:
"Sine, nemoj tražiti preko hljeba – pogače. Hvala Bogu, imamo posao, a On nam je dao bereket i u radu i u njivama koje obrađujemo. Ovde ti je porodica, ovde imaš od čega časno da živiš. Nemoj gledati samo šta drugi zarađuju. Neke od njih muka je natjerala da odlaze da bi prehranili svoje porodice.
Ako imaš dobar plan, razmisli, savjetuj se i izračunaj šta možeš napraviti. Ali nemoj samo po tuđem krenuti i svoje ostaviti. Da budemo zahvalni Bogu za ono što nam je dao, da pošteno radimo svoj posao i da se nadamo još većoj nafaci i bereketu."
I pored najiskrenijih savjeta, neki su ipak odlazili, uvjereni da ih daleko od kuće čeka bolja budućnost.
Ali nova sredina, nepoznat posao, odvojenost od najbližih i neizvjesna zarada zahtijevali su više snage i strpljenja nego što su očekivali. Kada se nada nije ostvarila, kod nekih se javljala kajanja što su prebrzo napustili ono što su imali. Nakon izvjesnog vremena, ponovo bi se vraćali kući.
Tada su jasnije shvatali brigu u riječima glave kuće. On je znao koliko je teško stvoriti uslove za siguran život i koliko lako čovjek može da ih potcijeni kada se poredi sa drugima.
Povratak je bio prilika da se ponovo uhvate u koštac s poslom, s većim poštovanjem prema porodičnom radu i prema onome što im je ranije izgledalo nedovoljno. Iskustvo ih je koštalo vremena i muke, ali im je pomoglo da bolje shvate vrijednost svog doma i zarađenog hljeba.
I danas, prije nego što napustimo ono što imamo, dobro je da znamo kuda idemo i šta od nas traži taj put. Tuđi uspjeh može biti podstrek, ali odluke trebamo donositi prema vlastitim mogućnostima i stvarnim potrebama. Da težimo ka boljem, a pri tome da cijenimo hljeb koji već imamo na svojoj trpezi.
J.K. — “Mudrosti starih Labuništana”
Медиуми
Неточна или измамлива информација што се шири намерно за да заблуди.
Некој измислува изјава на јавна личност и ја објавува како вистинска за да влијае врз читателите.
Едно прашање. Една шанса. Колку добро ги знаеш правилата?
Биди првиот што ќе одговори денес.
0 учесници во квизот денес
Медиуми
Неточна или измамлива информација што се шири намерно за да заблуди.
Некој измислува изјава на јавна личност и ја објавува како вистинска за да влијае врз читателите.
Едно прашање. Една шанса. Колку добро ги знаеш правилата?
Биди првиот што ќе одговори денес.
0 учесници во квизот денес
Muhamed Husrev (Ajdinlar) rođen je u selu Labuništa, blizu Struge, današnja Make...
Sa dubokom tugom objavljujemo vijest o smrti dr Minura Memišoskog, cijenjenog st...
Prodaje se kuća u Labuništu, mjesto Krasta, sa vlasničkim listom! Površina kuće ...
Tokom izleta u području Labuniških bačila, mještanin Ersan Zendeloski naišao je ...
Glavna tema sastanka bila su dva ozbiljna problema koja, prema prisutnima, negat...
Veliki uspjeh za Labuništa i mlade talente iz našeg kraja. Ejlem Bekiroska, učen...
Koordinativno tijelo sastavljeno od članova Safet Demiralieski, savjetnik gradon...
Nakon mnogo godina posvećenog rada, naš dragi sugrađanin Safet Demiralieski odla...
Prvi stanovnici sela Labuništa koji su imali priliku da obave sveti muslimanski ...
Sa posebnom čašću i ponosom, stanovnici Labuništa upućuju najiskrenije čestitke ...